Heljda

Heljda potječe iz   sjeverozapadne Azije, a u naše krajeve došla je pri kraju  14 st. s Mongolima.

U Hrvatskoj heljda se uzgaja jako rijetko, na manjim površinama na području Zagorja, Podravine i Međimurja.

Kao glavna kultura uspješno se uzgaja na višim nadmorskim visinama, dok na nižim područjima uzgaja kao naknadni usjev.

Heljda se koristi u organskoj gnojidbi, a pepeo od spaljene slame  koristi se za poboljšanje kiselih tla. Heljda je dobra  i protiv korova, a koristi se i kao pokrovni usjev da bi se popravila struktura tla i spriječila erozija.

Heljda je i izvrsna medonosna biljka, jer zbog cvatnje od 60 dana, pčele imaju dugu pašu. Pčele doprinose  većem prinosu heljde i do 50%. Heljdin med je visoke kvalitete i ima puno vitamina D.
Osim pčela heljdini cvjetovi privlače i korisne insekte kao što su bubamare, parazitske osice, osolike muhe i  predatorske sjenice

Heljda se koristi kao izvor prehrane  jako dugo , jer sadrži uravnoteženu mješavinu masti, škroba, proteina  i minerala. Iako heljda nije klasična žitarica, prema kemijskom sastavu i načinu upotrebe svrstava se u žitaricu. Zrno heljde upotrebljava se za ljusku prehranu u obliku heljdinog brašna ili kaše.

Heljda u sebi sadrži puno flavonoida, snažnog antioksidansa koji pomažu očuvanju C vitamina u organizmu i povoljno djeluju  na stjenke krvnih žila , te sprečavanja krvnih ugrušaka.

Heljda je dobar izvor vlakana kao što je triptofan, koji uravnotežuju šećer i masnoću u krvi, utječu na bolji san.

Heljdino zrno bogato je bjelančevinama, ugljikohidratima, vitaminima B skupine i mineralima kao što su magnezij, fosfor, kalij, željezo, cink, bakar,  selen  i mangan. Sjemenka heljde sadrži oko 75% ugljikohidrata, 13% bjelančevina, 2.5 % masti, 1.5% vlakana i 1.5% mineralnih tvari.

Mangan je važan mineral koju se koristi za čvrste kosti i bolju funkciju spolnih hormona.

Heljda se koristi i u narodnoj medicini kao čaj za pomlađivanje krvnih žila, za liječenje proširenih vena i pucanja kapilara, liječenje dijabetesa, reume,  i kao hrana za mozak.

Čaj se još koristi i za liječenje nesanice i smirenje živaca, liječi gangrenu, snižava krvni tlak i kolesterol.

Heljda se smatra biljkom budućnosti, jer pruža odličan oporavak ljudima nakon kemoterapije, te se koristi kao zaštita od radijacije.

Heljda je super hrana koja je lako probavljiva, daje puno energije i ne sadrži gluten, te je zato prikladna za osobe koje boluju od celijakije.

Heljdine ljuske koriste za  punjenje jastuka za spavanje i sjedenje.

Prvi jastuci od heljdinih ljuski pojavili su se prije 600 godina  u Japanu. Danas svi  u Japanu i ostalim Azijskim zemljama koriste jastuke od heljde. Iz Azijskih zemalja kultura spavanja na jastucima od heljde proširila se  na Ameriku, Kanadu i čitav svijet.

Jastuci od heljde popularni su zbog njihove terapijske prirode.

Heljda omogućava da zrak cirkulira kroz jastuk, a pri tom daje podršku vratu i kralježnici. Jastuk pomaže u balansiranju temperature, tako da jastuk hladi ljeti, a grije zimi.

Jastuk se tradicionalno kroz povijest koristio za liječenje i olakšavanja problema tjeskobe, stresa, napetosti i nesanice.

Ovaj jastuk pomaže da udobno spavamo cijele noći u pravilnom položaju, jer heljdine ljuske održavaju kralježnicu u dobrom položaju. Pomažu da  nam se opuste svi mišići dok spavamo olakšavajući  bol u tijelu, te omogućavaju bolji i kvalitetniji san.

Izvor fotografija: Pixabay
0